VODNI AGENT

“Uspostavljanje međunarodnog sustava društvene odgovornosti prema vodama”

Оpći cilj:

  Uspostavljanje sustava međunarodne suradnje i povezivanja kroz kontinuirano podizanje svijesti dece, kroz poticaj na promišljanje svakodnevnih postupaka i sugeriranje na promjene ponašanja u smjeru racionalnog i savjesnog ponašanja s vodom kao resursom neophodnim za postojanje.

Specifični ciljevi:

  1. Uvođenje izravnog nadzora potrošnje vode čime se pokreće proces racionaliziranja potrošnje vode u školama i vrtićima
  2. Povezivanje aplikacijom koja omogućava uvid u potrošnju i stvara mogućnost međunarodne komunikacije
  3. Edukovanje na temu odgovornog ponašanja prema vodi (voda u prirodi, potrebe i potrošnja, zagađenje, upravljanje vodama i energetska učinkovitost proizvodnje pitke i prerade otpadnih voda)

Background:

  Voda je posebno značajan resurs neophodan u svakodnevnom životu kroz aspekt pitke i tehničke vode, u proizvodnji hrane ali i prometu, turizmu važno je na vrijeme skrenuti pozornost na neophodnost odgovornog ophođenja prema vodi u smislu racionalne potrošnje, smanjenog tj. eliminiranog zagađenja i savjesnog upravljanja kroz spriječavanje bujica i poplava. Nedostatak pitke vode je problem s kojim će se do 2030. godine suočiti polovica stanovništva na Zemlji. Količina pitke vode s naglim povećanjem broja stanovnika i sve većim zagađenjem naglo opada. Od sve vode na Zemlji 97,5 % je slano, od preostalih 2,5% slatke vode 70% je smrznuto u ledenjacima, preostala voda je prisutna u zemljištu ili je u dubokim, podzemnim izvorima i često se ne može koristiti za piće. Za uporabu je dostupno manje od 1% vode. Preko 1 milijarde ljudi nema nikakav pristup pitkoj vodi a zbog konstantnog nedostataka vode svakodnevno umire 5 tisuća ljudi diljem svijeta. Prosječna potrošnja vode u Europi je 150l/dan, a potrošnja vode je 2 puta brža od proizvodnje. Rano obrazovanje djece iz područja zaštite okoliša je temelj obrazovanja za održivi razvitak. Djeca su veoma radoznala i istraživači su po orijentaciji. I uz najmanje poticaje mogu napraviti dobar kontakt s prirodom, razviti pravilan odnos sukladno potrebi za zaštitu okoliša.

region-ilustracija

Ciljna skupina:    

  1. Djeca predškolskog i školskog uzrasta, kao ciljna skupina su veoma prijemčiva za suradnju. Edukacijom i osvješćivanjem djece stvaramo buduće odrasle ljude s već formiranom sviješću o vodi kao prirodnom dobru koje nije neiscrpno a strateški je značajno i neophodno za opstanak ljudske vrste ali i čitavog planeta. Edukovanjem djece utječemo i na njihovo neposredno okruženje te tako indirektno obrazujemo takoreći čitavu lokalnu zajednicu.
  2. Lokalne samouprave, uprave gradova kao legitimna tijela vlasti i upravljanja s kojima je neophodno uspostaviti komunikaciju u cilju lakše i učinkovitije provedbe aktivnosti.
  3. Stručne resorne institucije i javna poduzeća s kojima je potrebno ostvariti suradnju u smislu stručne potpore i potpore projektu na razini specifičnosti i kompleksnosti teme odnosno problema koji rješavamo.
  4. Tvrtke koje imaju svijest i rade na programima društvene odgovornosti, volonterstva i angažiranja u projektima i građanskim inicijativama.

Aktivnosti:  

  Za provedbu sustava izravnog nadzora potrošnje vode i umrežavanja korisnika izrađeno je tehničko didaktičko sredstvo u obliku mjernog uređaja i internet aplikacija Vodni agent preko koje djeca razmjenjuju i upoređuju podatke o potrošnji vode s vršnjacima u drugim školama. Mjerni uređaj je inovativni produkt iz Slovenije, jedinstven po svojim karakteristikama i mogućnostima uporabe. Projekt se bazira na radu s djecom koja svoja iskustva stečena u aktivnostima u projektu, prenose ukućanima i tu se pojavljuje mogućnost za uključivanje partnerskih organizacija i tvrtki koje bi u interesu svog strateškog marketinga našle prostora u širenju mreže ekološkog projekta na području globalnih aktivnosti očuvanja kvalitete i količina vodnih resursa.

  Praćenje potrošnje je postupak korištenja mjernog uređaja koji se instalira izravno na slavinu i očitava protok vode. Uz praćenje potrošnje svaki učitelj provodi edukaciju. U te svrhe pripremljen je edukativni paket koji obuhvaća: mjerni uređaj, upute o postavljanju i korištenju uređaja s video prilogom i curriculum za rad s djecom uz upute za korištenje aplikacije tj. unos podataka na www.vodnaagencija.org/agent/. Projektne aktivnosti obuhvaćaju dizajniranje i pripremu flajera, plakata, bedževa i tiskanje zastave kojom se obilježavaju škole Vodni agenti. Sav tiskani materijal, obraćanja javnosti i kontakti s medijima biti će propraćeni i informacijama i oznakama donatora i partnera. Nacionalni koordinatori podnose izvješće o radu nositelju projekta tj. Društvu Vodna agencija. Aktivnost edukacije koja se provodi u školama prilagođena je uzrastu odnosno postojećem znanju stečenom dotadašnjim školovanjem ( u svakoj zemlji posebno) i obuhvaća teoretski i praktični dio. Teoretski dio su interaktivna predavanja u obliku razgovora s decom, kviza, prezentacije i uopćeno razgovora. Praktički dio aktivnosti su kreativne radionice na temu vode, širokog spektra podtema odnosno aspekata na kojima možemo govoriti o vodi. Tehnike su raznolike, prilagođene uzrastu. Također se vrši registar zagađivača vodnih tokova u lokalnim zajednicama gdje se provodi projekt i planiraju aktivnosti ka rješavanju tog problema. Dio projektnih aktivnosti je i povezivanje s javnim komunalnim poduzećima u cilju upoznavanja djece s tehnologijom i postupkom proizvodnje vode i prerade otpadnih voda.

Kopija od spletna aplikacija Vodni agent

 

Dunavska regija u najširem smislu

Dunav je, nakon Volge, druga najdulja i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najdulja rijeka u Europskoj uniji. Rijeka Dunav izvire u Schwarzwaldu (šumovit planinski kraj u pokrajini Baden-Württemberg, na jugozapadu Njemačke), spajanjem rječica Brigach i Breg, u mjestu Donaueschingen. Dalje teče prema istoku, kroz nekoliko glavnih gradova u srednjoj i istočnoj Europi (Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd), te nakon 2850 km, na obali Crnog mora, stvara deltu u Rumunjskoj i Ukrajini, koja se nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a.

 Kroz povijest a i danas, Dunav je uvek bio važan međunarodni plovni put. Dugo vremena je bio i sjeveroistočna granica starorimske države. Rijeka danas teče kroz ili čini granicu deset država, a to su redom od izvora prema ušću: Njemačka (7,5 %), Austrija (10,3 %), Slovačka (5,8 %), Mađarska (11,7 %), Hrvatska (4,5 %), Srbija (10,3 %), Bugarska (5,2 %), Rumunjska (28,9 %), Moldova (1,7 %) i Ukrajina (3,8 %). U riječni slijev ulazi i deset drugih država čije rijeke kao pritoke vodama snabdijevaju Dunav: Italija (0,15 %), Poljska (0,09 %), Švicarska (0,32 %), Češka (2,6 %), Slovenija (2,2 %), Bosna i Hercegovina (4,8 %), Crna Gora, Makedonija, Grčka i Albanija (0,03 %).

region-danube region

  Jedina velika europska rijeka koja teče od zapada prema istoku je upravo Dunav. Nakon puta od 2850 kilometara rijeka se uliva u Crno more u području delte Dunava (4 300 km²) u Rumunjskoj i Ukrajini. Za razliku od ostalih rijeka, duljina Dunava mjeri se od ušća do izvora, a polaznom točkom smatra se svjetionik u Sulini na Crnom moru. Utjecajni slijev Dunava ima površinu od 805.000 km². Pritoke koje se nalaze većinom u Alpama, većinom pritječu s desne strane. Početak Dunava stvaraju dvije rječice u Schwarzwaldu, Breg i Brigach. Izvor Brega je blizu Furtwangena, na 1078 metara visine. Budući da ova rječica prelazi dulji put, geografski se smatra izvorom Dunava. Dvije rječice spajaju se u Donaueschingenu gdje se, u parku dvorca, nalazi fontana iz 19. stoljeća zvana „Donauquelle” koja simbolizira službeni izvor rijeke. Dunav iz Baden-Württemberga, gdje prolazi kroz Sigmaringen i Ulm, ulazi preko Bavarske (Regensburg i Passau) u sjevernu Austriju (prolazeći kroz Linz i Beč), pa kroz jug Slovačke gdje prolazi kroz Bratislavu, prelazi preko Mađarske (kroz Budimpeštu) od sjevera prema jugu te između Baranje i riječnog ostrva Karapandže ulazi u istočnu Hrvatsku. Zatim izbija na granicu Hrvatske i Srbije (Vojvodina), te ugrubo prati granicu ove dvije države. Prolazi pored Vukovara, a kod Iloka napušta Hrvatsku i ulazi u Srbiju. Na ulasku u Srbiju prolazi pored Bačke Palanke, zatim Novog Sada, Beograda sa Zemunom, Smedereva. Rijeka kasnije predstavlja granicu između Srbije i Rumunjske, pa kasnije i između Rumunjske i Bugarske, nakon čega se ulijeva u Crno more u Rumunjskoj, tvoreći veliku deltu na granici s Ukrajinom. Republika Moldova je 1990. godine, dobila pristup na otprilike 300 metara lijeve obale rijeke kod Giurgiuleştija (između gradova Galaţi i Reni).

 

Potencijali Dunava (razlozi očuvanja kvalitete vode)

  Dunav je važan izvor pitke vode za deset milijuna ljudi koji žive dužinom rijeke. U Baden-Württembergu, vodovodno poduzeće koje pitkom vodom snabdijeva područje između Stuttgarta, Bad Mergentheima, Aalena i okruga Alb-Donau, 30% vode od 30 milijuna kubičnih metara (2004. godine) čini prerađena dunavska voda. Drugi gradovi kao Ulm ili Passau koriste i veće količine dunavske vode kao vodu za piće.U Austriji se 99 % vode za piće crpi iz podzemnih izvora, a dunavska vode se koristi samo u razdobljima velikih vrućina. Slično je i u Mađarskoj gdje 91 % pitke vode čini voda iz podzemnih izvora. Druge zemlje također slabo koriste vodu iz Dunava, zbog snažnog zagađenja. Samo mjesta na rumunjskoj obali koriste ovu vodu za piće, jer je rijeka na tom području ponovno čista (Drobeta Turnu-Severin, Delta Dunava). Pored toga što je Dunav velika plovna rijeka, samim tim je i jedan od najvažnijih faktora ekonomskog, urbanog, kulturnog i povjesnog razvitka regiona koji nastanjuje 115 milijuna ljudi.

  To je čimbenik učinkovite europske suradnje, kao i nacionalnog i regionalnog razvitka, gdje rijeka svojim potencijalom utječe na intenziviranje poljoprivrede kroz navodnjavanje, razvitak industrije povezan s jeftinim vodenim prijevozom, transport, lučke aktivnosti, sezonsku rekreaciju i kulturni turizam. Ova regija se smatra “makroregionom” na temelju zajedničkih vrijednosti, zajedničkog povijesnog nasljeđa i zajedničke budućnosti. Također, zemlje dunavskog regiona dijele i dugu povijest suradnje. Konvenciju o zaštiti Dunava 1994. godine je potpisalo 14 država s ukupnom teritorijom većom od 2000 km2. Države potpisnice ove konvencije su i ujedno i potpisnice EU strategije za dunavski region. Resursi okoliša dijele se između država i prevazilaze nacionalne interese. Ovo se posebno odnosi na Dunavski region koji obuhvaća planinska područja kao što su Karpati, Balkan i dio Alpa. Ova regija također ima bogat i jedinstven biljni i životinjski svijet, vodeni i kopneni, uključujući i nekoliko mjesta u Europi koja su dom za pelikane, vukove, medvjede i risove. Ta mjesta su pod sve većim pritiskom ljudskih aktivnosti. Suradnja je od ključne važnosti, inače ono dobro učinjeno na jednom mjestu biva anulirano zanemarivanjem drugih mjesta. Postojeće strukture za suradnju trebaju biti ojačane.

 Vrijeme uspostavljanja sustava: 5 godina

Aktivnosti: I. godina impelementiranja:

  Gradovi Zapadnog Balkana: Slovenija Maribor Murska Sobota Ljutomer Gornja Radgona Ptuj Slovenska Bistrica Rogaška Slatina Celje Slovenj Gradec Velenje Laško Brežice Krško Novo Mesto Črnomelj Ljubljana Domžale Kamnik Kranj Bled Jesenice Postojna Logatec Vrhnika Idrija Nova Gorica Vipava Koper Ankaran Izola Piran Portorož Škofja Loka Tržič Trbovlje Zagorje ob Savi Hrvatska Osijek Vukovar Ilok Đakovo Varaždin Županja Vinkovci Bjelovar Virovitica Slavonski Brod Sisak Požega Zagreb Koprivnica Čakovec Karlovac Petrinja Rijeka Pula Opatija Rovinj Umag Šibenik Zadar Trogir Split Makarska Dubrovnik Korčula Hvar Bol Krk Cres Mali Lošinj  Srbija  Beograd Leskovac Vranje Dimitrovgrad Kuršumlija Prokuplje Niš Kruševac Kraljevo Čačak Užice Valjevo Paraćin Ćuprija Zaječar Bor Jagodina Požarevac Smederevo Ruma Srijemska Mitrovica Pančevo Vršac Kikinda Novi Sad Bačka Palanka Sombor Subotica Kosovo Priština Prizren Novi Pazar Kosovska Mitrovica Albanija Tirana Drač Skadar Vlore Makedonija Veles Negotino Kavadarci Demir Kapija Struga Ohrid Kičevo Debar Strumica Djevdjelija Skopje Tetovo Gostivar Prilep Bitola Kumanovo Štip Berovo Kočani Crna Gora Podgorica Nikšić Herceg Novi Bar Kotor Ulcinj Berane Pljevlja Cetinje BIH Sarajevo Banja Luka Bihać Zenica Tuzla Mostar Bijeljina Brčko Prijedor Bosanska Gradiška Priboj Doboj Zvornik Prnjavor Grčka Solun Komotini Kozani Atina

II. godina implementiranja:

4B – 4 metropole na Dunavu:

Beč – Bratislava – Budimpešta –Beograd

 

III. godina implementiranja:

Gradovi na Dunavu:

Tuttlingen, Sigmaringen, Ulm, Ingolstadt, Regensburg, Straubing i Passau, Nemačka Mauthausen, Enns, Durnstein, Krems, Linz i Beč, Austrija Bratislava, Komoran, Slovačka Gyor (Djer), Szoba, Višegrad, Dunajuvaroš, Baja, Mohač, Budimpešta, Mađarska Vukovar i Ilok, Hrvatska Apatin, Bačka Palanka, Novi Sad, Beograd, Pančevo, Smederevo, Srbija Baragana, Dobrudža, Turnu Severin, Giurgiu, Braila i Galati, Rumunjska Giurgiulesti, Moldova Vilkov, Izmail, Kilija, Ukrajina


IV. 
godina impementiranja:

Gradovi u državama koje su izravno povezane Dunavom: Njemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska i Srbija (nastavak), Rumunjska, Bugarska, Moldova, Ukrajina

 

 V. godina implementiranja: 

Gradovi u državama koje svojim pritokama pripadaju slijevu Dunava: Italija, Poljska,Švicarska, Češka, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Grčka, Albanija

  Ciljeve planiramo ostvariti kroz navedene aktivnosti najprije u gradovima regije Zapadnog Balkana, što je dio već započetog projekta uspostavljanja sustava kojim su za sada obuhvaćene 4 države: Slovenija, Srbija, Hrvatska i BIH. Prva faza je uključivanje svih 9 država Zapadnog Balkana. Nakon toga bismo povezali 4 metropole koje su izravno na Dunavu i koje svaka po svom odnosu prema ovoj rijeci ima neke specifičnosti. Time bismo stvorili ambijent povezivanja ovih gradova i u smislu razmjene iskustva u svim aspektima od proizvodnje i distribucije voda do prerade otpadnih voda. Tim dijelom projekta uključile bi se još 3 države, Austrija, Slovačka i Mađarska. Izravno na Dunavu je 40 gradova i cca 10 gradova u državama koje slijevom rijeka pritoka pripadaju Dunavskoj regiji, cca 200 gradova. Ukupno projektom obuhvaćamo 244 grada. Edukovanje koordinatora za rad u gradovima na Dunavu provodi Društvo Vodna agencija sa svojim iskusnim suradnicima na području tih država. Edukacija nacionalnih koordinatora za države koje su u Dunavskoj regiji, provodi se u kontinuitetu od I. godine implementiranja, tj. nastavlja na već započeti sustav od 2013. godine. Edukaciju obavlja nositelj projekta, Društvo Vodna agencija uz potporu nevladinog sektora i njihovih primjera dobre prakse uz uključivanje stručnih resornih suradnika. Edukacija se organizira na godišnjoj razini, na međunarodnoj konferenciji gdje se sreću koordinatori koji su već uključeni u projekt i novoprijavljeni, na temelju poziva koji im upućuje Društvo Vodna agencija. Nacionalni kordinatori su zaduženi stvoriti timove koji će raditi na teritoriju država po planu uključivanja u aktivnosti zadanih država. Čitav projekt tj. uspostavljanje sustava od početka prate mediji tako da su dio aktivnosti i press konferencije i pojedinačni kontakti i nastupi u medijima. Projektne aktivnosti su stručne konferencije*, radni i video sastanci, izvješća rada, promatranje i evaluacija. Poseban dio projekta su stručni kampovi i studijska putovanja za koordinatore i partnere*. Svi materijali za rad biti će prilagođeni potrebama edukacije i prevedeni na jezike država.

 

Rezultati: 

  • Uspostavljanje komunikacije i suradnje između država u Dunavskom regionu, njihovih škola,  institucija i lokalnih samouprava odnosno tijela vlasti, tvrtki i nevladinog sektora;
  • Formirana mreža koordinatora;
  • Primenljiva aplikacija koja je temelj umrežavanja i baze podataka za međunarodni program;
  • Kvantitativni podaci dobiveni očitavanjem uređaja i analiza podataka koja treba ukazati na smanjenu potrošnju vode a samim tim i potvrditi promjenu svakodnevnih navika, a koja predstavljaju bazu podataka za daljnja znanstvena i stručna istraživanja;
  • Unaprijeđena web stranica www.vodnaagencija.org s interaktivnim, video i ostalim sadržajima u cilju aktivnijeg uključivanja djece i učitelja u komunikaciju ovim medijem;
  • Edukovana djeca koja pored dovoljne količine informacija o potrebama za vodom i njenoj važnosti imaju i promijenjene svakodnevne navike u potrošnji vode. Također i povećanu svijest i znanja po pitanju neophodnosti svih vidova energije i prirodnih resursa kao i njihovog očuvanja jer nisu neiscrpni (voda, konkretno u mnogim dijelovima svijeta već nedostaje do granica opstanka života);
  • Uspostavljena komunikacija djece unutar samog razreda, razvijanje osećaja za rad u timovima i pozicioniranje lidera;
  • Povezana djeca i na međunarodnoj razini i međusobni utjecaji sukladno različitoj razini razvijenosti kulture zaštite okoliša i svijesti o značaju iste;
  • Umrežene škole i stvoreni odnosi koji mogu biti trajnog karaktera i višeslojni te tako već izgrađeni primjenjivi u nekim novim projektima;
  • Učenje kroz igru i mogućnost da sva iskustva prenesu i na kuću jer su kao dobar medijator pogodni za prenošenje ideja i novih tehnologija;
  • Škole kao ustanove stječu nova znanja ali i dobivaju didaktičnu opremu za rad (mjerni uređaj je primjenljiv za rad iz raznih područja) a isto tako dobivaju mogućnost uštede vode i energije što će se dugoročno odraziti i na same financije;
  • Dizajnirani, tiskani i podijeljeni flajeri, posteri, bedževi i škole Vodni agent obilježena zastavom;
  • Organizirane press konferencije, napravljeni pojedinačni kontakti i nastupi s medijima i objavljene informacije u medijima;
  • Stvorena situacija i ambijent da mjerni uređaj, postane dio sustava obrazovanja u školama kao didaktičko sredstvo koje pomaže u procesu podizanja svijesti djece o racionalnoj potrošnji vode jer nam omogućava praćenje te potrošnje izravnim nadzorom i odlično je sredstvo za više predmeta u školi.

 

Pokazatelji: 5 godina uspostavljanja projekta

  • 20 država
  • 244 grada
  • 44 nacionalnih koordinatora
  • 1280 škola
  • 3840 edukativnih paketa
  • 3840 učitelja/nastavnika
  • 115.200 djece
  • 11,5 milijuna indirektno uključenih korisnika
  • 10 press konferencija
  • 5 međunarodnih konferencija*
  • 4 istraživačka kampa*
  • 4 studijska putovanja*

 

Nositelj projekta:

  Društvo Vodna agencija, osnovano je 2013. godine u Republici Sloveniji s ciljem da skrene pozornost javnosti na neophodnost odgovornog odnosa prema vodi u prirodi. Prije svega na neracionalnu potrošnju i sve prateće pojave od proizvodnje preko distribucije pitke vode do prerade otpadnih voda.

  Još prije zvaničnog formiranja organizacije u školama u Republici Sloveniji pokrenute su aktivnosti praćenja potrošnje pitke vode. Projekt se kroz vrijeme razvijao u cilju doprinosa globalnim aktivnostima za očuvanje vodnih resursa. U toj prvoj fazi mjerenja unapređena je aplikacija Vodni agent (na www.vodnaagencija.si ) koja pored praćenja rezultata mjerenja omogućava i umrežavanje korisnika kojih sad ima i izvan Republike Slovenije. Već krajem 2013. godine djelovanje organizacije dobilo je regionalni karakter uključenjem Republike Srbije u aktivnosti. Projekt smo nazvali jednostavno Vodni agent.

  Time nije proširen samo teritorij već je urađen i edukativni pilot projekt koji je dao odlične rezultate. Sad raspolažemo edukativnim paketom Vodni agent koji je lako dostupan svim zainteresiranim školama. Tijekom 2014. godine projektu se aktivno priključilo i nekoliko škola iz Republike Hrvatske. Do sada je aktiviran sustav u 84 predškolskih i školskih ustanova u 4 države Zapadnog Balkana. Početkom listopada 2015. u Celju organizirana je I. međunarodna konferencija kojoj je nazočilo 48 koordinatora, od toga šesnaest iz zemalja koje sudjeluju u projektu.

  Projektne aktivnosti izvedene su vlastitim sredstvima i uz potporu partnera okupljenih u grupaciji Energo Go, ustanovljenoj 2014. godine. Ostvarili smo suradnju s nekoliko trgovačkih lanaca koji su nam omogućili javno predstavljanje projekta. Također smo sudjelovali na MOS u Celju 2015. godine, Sajmu ekologije u Novom Sadu 2015. godine i Eco fair i Energetika u Beogradu 2015. godine. Razvili smo sustav Vodne postaje kojim u školama uz potporu partnera demonstriramo sustav vodoopskrbe od tvornice vode do slavine.

  Kao primjere dobre prakse izdvajamo činjenicu da je Općina Rogaška Slatina u projekt tj. Sustav izravnog nadzora uključila sve škole u Rogaškoj Slatini, a od 2016. godine s OKP Rogaška Slatina provodimo zajednički projekt Vodni agent i „S koraki znanja do ponovne uporabe n varovanja okolja.“ Provodi se u 20 škola svih 6 općina koje svojim aktivnostima obuhvaća OKP Rogaška Slatina. Ostvarili smo sustav suradnje s NVO organizacijama u regionu koje se bave zaštitom okoliša i edukacijom djece i imaju potvrđena iskustva u tome. Od početka međunarodnih aktivnosti imamo medijsku potporu specijaliziranog časopisa za zaštitu okoliša, održivi razvitak i zdrave stilove žovota, EKOLIST.